U polju
Vrši se košnja grahorice, crvene djeteline i već drugi otkos lucerne za sijeno uz kraće zadržavanje u otkosima zbog manjeg gubitka lišnja i kvalitete općenito. Početak lipnja najpogodniji je gotovo u svim našim krajevima za košnju livada, jer je trava u cvatnji, a tada se dobije i najkvalitetnije sijeno. U drugom i trećem desetodnevlju obavlja se žetva ozimog ječma i ranijih sorti uljane repice te prva postrna sjetva kukuruza, krumpira, heljde, soje (ranije sorte) sve za zrno ili silažu, kao i postrna sjetva (kultura za zrno, silažu ili zelenu gnojidbu). Obavlja se priprema za žetvu raži, jarog ječma, jare pšenice, jare zobi.
Kultivira se (rajca) kukuruz, krumpir, suncokret, soja. Sredinom mjeseca se obavlja glavna i naknadna sjetva heljde na slobodnim ili naknadno oslobođenim površinama košnjom krmnog bilja. Vrlo uspješno mogu se sijati rani hibridi kukuruza iz grupe FAO 100, 200 i 300, zatim sirka i drugih kultura kraće vegetacije, kao krumpira i graha.
U voćnjaku
Obavlja se zaštita voćaka. Ne tretiraju se voćke čiji se plodovi uskoro beru. Obavlja se zelena rezidba i počinje berba ranih sorti.
U vrtu
Provodi se priprema za sjetvu kupusnjača. Sjetvu obavljamo u kontejnerima ili za to pripremljenim lijehama. Njega biljaka je intenzivna na polju. Provodi se zaštita rajčica, krumpira, luka-kapule, češnjaka, mahune protiv nametnika i bolesti. Plijeve se korovi, sve više treba zalijevati povrće.
Osigurajte sistem zalijevanja kap po kap što će vam olakšati proces proizvodnje i osigurati veće prinose. Prekopava se tlo nakon berbe. Sije se cikla, grah mahunar, mrkva, salata, radič, kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, raštika, brokula, rotkva, korabica, peršin, podzemna koraba, poriluk, endivija. Početak je intenzivnog tretiranja plodovitog povrća i krumpira Fertinom Ca i Fertinom B za ljepši, zdraviji plod i gomolj, a za opću kondiciju i potporu ishranjenosti povrća namijenjena je Fertina P.
U cvjetnjaku i travnjacima
Travnjaci se redovito kose, prihranjuju i zalijevaju. Gnoji se postojeće višegodišnje bilje, uništavaju se korovi, zalijeva se po potrebi ovisno o vremenskim prilikama. Treba redovito kontrolirati bilje na prisutnost lisnih ušiju, drugih štetočina i bolesti, te u slučaju potrebe tretirati. Ranije posađeno ljetno cvijeće prihranjujemo, redovito uklanjamo ocvale cvjetne glavice. Vrijeme je za orezivanje živica, skraćujemo novi izrast na pola. Uklanjamo ocvale ostatke s ruža i drugog višegodišnjeg bilja koje cvjeta ljeti kako bi potaknuli novu cvatnju. Presađujemo sobno bilje.
U vinogradu
Obavlja se međuredna plitka obrada tla prašenjem radi konzerviranja vlage; unutar redna obrada tla radi uništavanja korova, za što se mogu koristiti i herbicidi; programi zaštite protiv pepelnice, crne pjegavosti, peronospore, sive plijesni, grinja i pipa, grožđanog; nakon cvatnje izvršiti prorjeđivanje lisne mase zalamanjem zaperaka iz pazuška lista, skraćivanjem do visine prvog lista, kako bismo spriječili izbijanje novog zaperka na istom mjestu, što se događa ako ih samo kidamo; ovisno o uzgojnom obliku, mladice pinciramo na četiri lista iznad gornjeg grozda odnosno mladice za rod u idućoj godini ne pincirati već vezivati uz armaturu i kolje; folijarnim gnojivima dodavati mikroelemente, naročito Bor; kod posađenih loza voditi brigu o sadržaju vlage u tlu i po potrebi navodnjavati.
U podrumu
Paziti na higijenu prostora i pribora te na temperaturu (idealna je 12-14ºC te vlažnost od oko 75-80%); vina, ovisno o načinu kako su proizvedena, izgrađuju tercijarni buke dozrijevanja (vrlo su osjetljiva na kisik iz zraka); školovanje vina tijekom dozrijevanja postupcima njege (učestalo dopunjavati otpražnjene drvene bačve, i druge vinske spremnike u kojima možemo čuvati vino i u atmosferi inertnih plinova); stabilizacija bistrenjem i fi ltracijama; pratiti sadržaj sumpornog dioksida i korigirati ga po potrebi; punjenje vina u boce, nakon provedenih metoda stabilizacije pri čemu valja obratiti pozornost na izbor plutenih čepova, ako se ne koriste krunasti ili silikonski zatvarači; u slučaju pojava mana ili bolesti konzultirati enologa.
U masliniku
Čestom plitkom obradom tlo održavamo čistim od korova, te istovremeno umanjujemo štete od suše i žege. Zaštita i gnojidba: nakon cvatnje prskati sa folijarnim gnojivom sa većim postotkom Bora i ukoliko je to potrebno dodati insekticid za suzbijanje maslinovog moljca. U tom slučaju odabrati insekticid koji suzbija i ostale štetnike koji se ovog mjeseca pojavljuju, a to su jasminov moljac, svrdlaši, maslinove pipe i dr. Napomena: u vodenu otopinu gnojiva dodaje se pesticid, nikako suprotno.
U staji
U ovom mjesecu pune se staje podmlatkom, kojem treba osigurati dovoljno kvalitetne i raznovrsne hrane. Paše i zelene hrana osnova su hranidbe uz dodatak odgovarajućih minerala i vitamina. Staje treba održavati hladnim i što je više moguće uništavati muhe koje uznemiravaju stoku.
Gnojidba
Ozimi usjevi su u fazi cvatnje i početka nali-jevanja zrna. Ako usjevi nisu dovoljno ishranjeni, još se može intervenirati prihranom dušičnim gnojivom. U toj fazi najbolje rezultate daje folijama prihrana dušikom. Za žitarice se preporučuje 25 – 30%-tnu otopina UREE u količini 100 – 150 l/ha. Kasna folijama prihrana (sve do cvatnje) daje osobito dobre rezultate u povećanju kakvoće žitarica. Obavite prvu kultivaciju kukuruza uz prihranu sa 150 – 200 kg/ha KAN-a. Kukuruz se može folijarno prihraniti i 3%-tnom otopinom Fertine R u fazi 6-8 listova.
U voćnjacima se obavlja folijama prihrana Fertinom V i Fertinom Ca, u vinogradima Fertinom G, u maslinicima Fertinom V i UREOM. Početak je intenzivnog tretiranja plodovitog povrća i krumpira Fertinom Ca i Fertinom B za ljepši, zdraviji plod i gomolj, a za opću kondiciju i potpunu ishranjenost povrća namijenjena je Fertina P. Za sprječavanje truleži glave šećerne repe primijeniti Fertinu B u količini 50 l/ha, a najbolje ju je primijeniti dvaput po 20 – 25 l/ha.