U polju
Počinje žetva pšenice, zobi i ostalih jesenskih kulturi koja se treba obaviti u što kraćem roku zbog količine i kakvoće priroda kao i ekonomičnosti glavnog posla godine. Uređenje tla obavlja se odmah nakon žetve, radi čuvanja dragocjene vlage i razgradnje žetvenih ostataka, klijanja, nicanja i uništavanja korova navedenom obradom.
Po potrebi se siju postrne kulture kraće vegetacije za zrno, silažu ili zelenu gnojidbu kao: kukuruz FAO grupe 100, sirak, suncokret, soja, heljda, stočna repa i rauola.
Nakon žetve uzimaju se uzorci tla za kemijsku analizu za potrebe jesenske sjetve. Obavljaju se prve pripreme za sjetvu uljane repice.
U voćnjaku
Beru se ljetne vrste voća. Malčira se. Provodi se zelena rezidba i po potrebi prskanje. Neke voćne vrste mogu se okulirati.
U vrtu
Povrće treba redovito zalijevati. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju povrća, Povrće se zaštićuje prema stanju i napadima nametnika. Prekopava se tlo nakon obranih kultura. Okopava se, plijevi i prihranjuje povrće, što se redovito čini poslije zalijevanja ili kiše. Sije se cikla, grah-mahunar, mrkva, peršin, kupus, kelj, cvjetača, radič, salata, endivija, rotkva, poriluk, podzemna koraba, korabica u razdoblju od sredine lipnja do sredine srpnja, a sadi se kelj, kupus, kelj pupčar, korabica, radič, cvjetača, brokula, salata, poriluk. Povrtnjake i dalje prihranjujemo kako bi dobro plodonosili.
U cvjetnjaku i travnjacima
Travnjaci se redovito kose, prihranjuju i zalijevaju. Gnoji se postojeće višegodišnje bilje, uništavaju se korovi, zalijeva se po potrebi ovisno o vremenskim prilikama. Treba redovito kontrolirati bilje na prisutnost lisnih ušiju, drugih štetočina i bolesti, te u slučaju potrebe tretirati. Ranije posađeno ljetno cvijeće prihranjujemo, redovito uklanjamo ocvale cvjetne glavice. Uklanjamo ocvale ostatke s ruža i drugog višegodišnjeg bilja koje cvjeta ljeti kako bi potaknuli novu cvatnju. Presađujemo sobno bilje.
U vinogradu
Obavlja se međuredna plitka obrada tla prašenjem radi konzerviranja vlage; unutar redna obrada tla radi uništavanja korova, za što se mogu koristiti i herbicidi; programi zaštite protiv pepelnice, peronospore, sive plijesni; izvršiti prorjeđivanje lisne mase zalamanjem zaperaka; ovisno o uzgojnom obliku, mladice pinciramo na četiri lista iznad gornjeg grozda odnosno mladice za rod u idućoj godini ne pincirati već vezivati uz armaturu i kolje; folijarnim gnojivima dodavati mikroelemente; kod posađenih loza voditi brigu o sadržaju vlage u tlu i po potrebi navodnjavati; ukoliko je rod prevelik, prije ulaska u fazu šare izvršiti skidanje viška grozdova, kako bi kvaliteta grožđa bila viša.
U podrumu
Paziti na higijenu prostora i pribora te na temperaturu (idealna je 12-14ºC te vlažnost od oko 75-80%).
U masliniku
Održavati tlo bez korova. vPlitkom obradom razbijamo pokoricuv i kapilaritet, te time sprečavamo suvišan gubitak vlage iz tla. Tko god ima mogućnost, u slučaju suše i žege, u trajanju preko 30 dana, može započeti sa navodnjavanjem. Poželjno je obaviti ljetnu zaštitu i prihranu, potražiti savjet stručnjaka. Sredinom mjeseca postaviti žute ljepljive ploče te pratiti let prve generacije maslinove muhe.
U staji
Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode. Osiguravaju se potrebne količine hrane za zimu.
Gnojidba
Nakon žetve ozimih usjeva strnište baciti 100 – 150 kg/ha UREE ili 100 – 120 l/ha UAN-a i plitko unesite u tlo radi razgradnje slame. Nakon toga na tim površinama može se obaviti sjetva postrnih usjeva. Prije sjetve najčešće se koriste NPK formulacije s odnosom hranjiva 1:1:1, a to su NPK 15–15-15 ili NPK 13-10-12.