Veljača

U polju

Počinje prihrana pšenice, ozime zobi, raži, ječma i uljane repice dušičnim i kompleksnim mineralnim gnojivima s povećanim sadržajem dušika. Koristi se mehanizacija i posljednje smrzavanje za prihranu usjeva. Potkraj mjeseca siju se jari usjevi pšenice, zobi, raži i ječma, drl-jaju se i prozračuju tratine na livadama uz prihranu. Na livadama se možebitna voda ispušta u jarke, kanale i vodotokove. Prva prihrana ozimih usjeva obavlja se kada se temperatura zraka ustali na 10º C, a tlo je dovoljno prosušeno da se može ući strojevima u usjev.

U toj fazi može se koristiti KAN u količinama 100 – 150 kg/ha, ili UAN u količinama 80 – 100 l/ha. Ukoliko u jesen, u osnovnoj gnojidbi, nije primijenjena dovoljna količina NPK gnojiva, koristite NPK 15-15-15 u količinama 150 – 200 kg/ha. U voćnjacima, vinogradima i maslinicima u kojima nije obavljena osnovna gnojidba u jesen, treba primijeniti gnojidbu s NPK formulacijama u kojima je naglašen sadržaj fosfora i kalija kao što je NPK 5-15-30, NPK 7-20-30 ili NPK(SO3) 7-14-21(24) u količinama 300 – 400 kg/ha. Livade i pašnjake, ako nisu poplavljeni prihraniti sa 300-400 kg/ha NPK 15-15-15.

U staji

Staja se temeljito očisti i poprave manje štete. Hranidbi stoke i dalje treba pokloniti punu pažnju, posebno osigurati dovoljno minerala i vitamina. Perad i dalje držati na toplom, davati joj kvalitetnu hranu. Guske počinju nesti jaja, savijati gnijezda, pa im treba osigurati odgovarajuće mjesto.

U voćnjaku

Uređuju se voćke. Rane od rezanja mažu se voćarskim voskom. Prihranjuju se voćke, obavlja se zimsko prskanje bijelim uljem.

U masliniku

Krajem mjeseca započinjemo sa gnojidbom dušičnim gnojivima. Najčešće ureom, i to u količini od 1-2 kg po rodnom stablu. Povećati količinu gnojiva za rodnija stabla. Ukoliko se koristi KAN 27%-ni obaviti gnojidbu u dva navrata sa ukupno 1-4 kg, krajem mjeseca i sredinom ožujka. Obrada: ukoliko to nismo prije učinili, još stignemo obaviti oranje. Od sredine mjeseca možemo započeti sa rezidbom na rod. Pratiti aktivnosti savjetodavnih službi koje organiziraju pokazne radionice na terenu. Sadnja mladih stabala maslina od kraja mjeseca po preporuci struke.

U vinogradu

Još samo u veljači možemo obaviti osnovnu gnojidbu i duboko oranje. Nastavljamo s pripremom kolaca, stupova i popravaka armature. Vinograde, koji su ujesen izorani, plitko preoremo malim plugovima te odrežemo branduse, odnosno plitke žilice. Započinjemo s rezidbom i sadnjom mladih vinograda.

U podrumu

Vina u veljači izgrađuju ili već imaju izgrađeni tercijarni buke. Ako bistrenje još nije izvršeno, može se učiniti u veljači. Provodi se hladna stabilizacija vina. Za vina koja nisu bistra, nakon kontrole sadržaja sumpornog dioksida, drugi put pretočimo poluotvoreno ili zatvoreno. Provjerimo vina, a ona koja se još nisu razbistrila odnesemo na analizu. Vino u drvenim bačvama po potrebi nadolijevati.

U vrtu

Tople lijehe pune se bioenergetskim materijalom i dobrom klijališnom zemljom. Pripremaju se klijališta za sjetvu i pikiranje biljčica. Provodi se pikiranje povrća sijanog u siječnju ako ima 2 prava lista. U zaštićenom prostoru sije se celer, peršin, rajčica, paprika, patlidžan, korabica, a na otvorenom prostoru bob-mahunar, cikla, mrkva, grašak,luk, peršin, rotkvica, blitva, rukola,špinat, radić. Na otvorenom prostoru sadi se češnjak, rani kupus, krumpir, kelj, salata, artičoka. Pikira se rajčica i paprika u plastenicima. Pred sadnju krumpira obavezno pognojiti NPK 7-14-21. ili NPK 5-20-30 S.

Cvijeće

Reže se živica, podrezuju se grmovi koji ne cvjetaju u proljeće . Orežite i četinjače kako bi bile što gušće. Zimskim prskanjem zaštitite i ukrasne grmove od prezimljujućih štetnika i bolesti. Pregledajte vrtni alat, popravite ga ili nabavite novi. Možete saditi neke vrste lukovičastog cvijeća ako zemlja nije smrznuta, kao što su gladiole. Možete posijati u zaštićenom prostoru sjeme ljetnog cvijeća koje će biti spremno za sadnju vani kada za to budu optimalni uvjeti (verbena, petunija, ageratum, coleus, vodenica, ukrasna kadulja). Već izrasle biljke koje imaju dva prava lista valja ispikirati kako bi potakli bolji razvoj korijena i bržu cvatnju. Pomalo već možete nabaviti jaglace u rasadniku i zasaditi ih na otvorenom. Mogu se saditi i maćuhice, tratinčice i potočnice.